Kampanja “Opasne, štetne i nimalo kul” dobija regionalne obrise, ali i podršku mnogih organziacija i udruženja za zaštitu životinja iz susjednih država. Jedna od njih je neprofitno udruženje građana Animal Rescue Serbia, koje dobrovoljno spasava životinje iz kritičnih situacija. Kako smatramo da je strah od petardi kritična situacija u kojoj se milioni životinja nađu svake godine pred novogodišnje praznike, razgovarali smo sa predstavnicima ovog udruženja o načinima na koje se problem upotrebe pirotetničkih sredstava može trajno riješiti.
Može se reći da je ovo najstresniji dio godine za kućne ljubimce. Psi, mačke, ali i ostale životinje su puno osjetljiviji od ljudi na glasne zvukove, a s obzirom da ste svakodnevno okruženi psima, koje promjene u ponašanju primijećujete kod njih, izazvane upotrebom pirotehničkih sredstava?
„Izrazita buka veoma je stresna za sve životinje jer, baš kao što ste naveli, one imaju mnogo veću osjetljivost na zvuke. Ponašanje pasa i mačaka u ovim situacijama varira od straha do srčanih udara, ali ono što ih sve povezuje jeste trauma koja može biti fatalna po starije životinje i životinje osjetljivog zdravlja. Svjedoci smo uznemirenosti koja često izgleda kao napad panike kod ljudi, te bježanja, sakrivanja, odbijanja hrane i vode.“
Čini li vam se da strah od petardi utiče kasnije na njihovo ponašanje i ostavlja neke trajne posljedice?
„Jednom kada se istraumiraju od petarde – uglavnom ukoliko je bačena suviše blizu, psi vuku taj strah neodređeno vrijeme. Svaki sljedeći put kada se susretnu sa sličnim ili istim zvukom – pa čak i sa mnogo veće udaljenosti nego što je to prvobitno bio slučaj – biće uplašeni, uznemireni i nerijetko će probati momentalno da pobjegnu sa mjesta na kom se nalaze. Bliski susret sa petardom kod nekih pasa izaziva strah i od drugih glasnih zvukova, poput kamiona, grmljavine ili građevinskih mašina. O memoriji pasa se dosta spekuliše, međutim u praksi se pokazalo da traume i te kako pamte, što znači da jednom navučen strah prevazilaze uz dosljednost u dresuri i podršku vlasnika i stručnjaka.“
Kako bi se vlasnik životinje u momentu kada se životinja uznemiri, trebao ponašati?
„Postoji nekoliko načina da se životinjama pomogne da lakše prebrode praznični period praćen prekomjernom upotrebom pirotehničkih sredstava:
- Budite uz svoje ljubimce, tješite ih i pružite im podršku. Nemojte ih izlagati buci u nadi da će se tako navići.
- Spustite roletne, namaknite zavjese i pustite muziku ili radio da maskirate buku
- Probajte da im odvratite pažnju igračkama ili posebno spremljenim obrokom
- Mačkama i sitnim životinjama omogućite prostor da se sakriju od buke
- Izbjegavajte šetnju pasa uveče kada je situacija sa petardama najintenzivnija. Takođe, nemojte ih puštati sa povodca da ne bi pobjegli, izgubili ste ili istrčali pred automobil
- Razmotrite neki blag sedativ u dogovoru sa veterinarom.“
Šta svi zajedno kao društvo možemo učiniti da im olakšamo ovaj period?
„Jedini način da im olakšamo ovaj period jeste da ne bacamo petarde, ne koristimo vatromet i druga pirotehnička sredstva. I dok vlasničke životinje i one koje žive unutra, nadamo se, mogu da računaju na podršku svojih vlasnika, situacija je mnogo gora po ulične životinje i one koje žive na otvorenom, gdje su u potpunosti izložene buci ili opasnosti da budu povrijeđene. Osim aspekta koji je štetan po životinje, ne treba zaboraviti da petarde i vatromet zagađuju okolinu – zemlju i vodu, da su potencijalno opasne po srčane bolesnike, te izazivaju velike probleme kod starijih ljudi i ljudi sa autizmom. Nepravilno rukovanje ili neispravna pirotehnička sredstva mogu donijeti ozbiljne povrede – najčešće su u pitanju opekotine, a nerijetko se dešava da je neophodna ekstremna intervencija poput amputacije dijela ili cijelog prsta.
Postoji toliko ljepših načina da se obilježe praznični dani i zato apelujemo da se odbaci ova prevaziđena tradicija slavljenja uz strahovitu buku i da korišćenje petardi postane zaborav.